JEDINSTVO RAZLIČITOSTI
Autor: Milica Matić (PZT-press)
Na narodnu inicijativu za oktobar je u Bugarskoj zakazan referendum na kome će građani, između ostalog, odlučivati i o smanjenju broju poslanika u Sobranju. S obzirom da sličnih zahteva ima i u Srbiji, i da se i Pokret za TOleranciju zalaže za smanjenje broja poslanika u Narodnoj skupštini Republike Srbije, o ovim temama i o položaju Bugara u Srbiji i Beogradu razgovaram sa Goranom Nackovim, članom Glavnog odbora Pokreta za Toleranciju.
MM: Gospodine Nackov, o čemu će tačno građani Bugarske odlučivati na referendumu i koliko su referendumska pitanja slična nekim od programskih ciljeva u našoj zemlji za koje se zalaže TOLERANCIJA?
GN: Glavno pitanje je da se broj poslanika u Sobranju Bugarske smanji sa 240 na 120. Ostala dva pitanja su uvodjenje izbora poslanika po većinskom sistemu u dva izborna kruga, umesto sadašnjeg proporcionalnog, i pitanje smanjenja državnih subvencija. Kad je Pokret za TOleranciju u pitanju poznato je da se mi od svog osnivanja zalažemo za smanjenje broja poslanika u Narodnoj skupštini Republike Srbije sa 250 na 150. Naime, mi smatramo da pri ovakavom izbornom sistemu nema potrebe za ovolikim brojem poslanika. Možda nije prioritetni razlog ali treba napomenuti da je izračunata ušteda u budžetu, ukoliko bi se smanjio broj poslanika u Srbiji, oko dva miliona evra na godišnjem nivou. Pokret za TOleranciju je za proporcionalni izborni sistem jer on počiva na raspodeli mandata u parlamentu u skladu sa brojem, odnosno na izborima dobijenim procentom osvojenih glasova, i smatramo da je u ovom trenutku on najprikladniji za Republiku Srbiju. Većinski izborni sistem jeste personalizovan ali većinski izborni model doprinosi tome da „pobednik nosi sve”, bilo sa relativnom ili apsolutnom većinom. Takođe, Pokret za TOleranciju zahteva promenu Zakona o izboru narodnih poslanika i Zakona o lokalnim izborima kako bi se sprečile postizborne manipulacije i obesmišljavanje volje građana, i vratili poslanički i odbornički mandati političkim strankama. Ako građani već na izborima biraju stranke neka partije budu i vlasnici mandata ili nek se promeni izborni system. Kad su subvencije u pitanju naš stav je, i ono protiv čega smo bili početkom godine i uvek ćemo biti, da je smanjenje subvencija za poljoprivredu neprihvatljivo. Potsetiću vas da su tada subvencije smanjene tri puta u odnosu na prošlu godinu, i mi smo ubeđeni da smanjenje subvencija male poljoprivrednike vodi u propast.
MM: Recite nam nešto o Bugarima u Srbiji i Beogradu, kao i o njihovom učešću u političkom životu?
GN: Dimitrovgrad je jedna od dve opštine u Srbiji, zajedno sa opštinom Bosilegrad, gde većinsko stanovništvo čine Bugari. Prema rezultatima poslednjeg popisa stanovništva, održanog 2011. godine, u Srbiji živi 18.543 Bugara, što je gotovo 2.000 manje nego prema prethodnom popisu stanovništva iz 2002. godine, kada je taj broj iznosio 20.497. Najviše ih živi u Bosilegradu i Dimitrovgradu. Od ostalih opština značajnija zastupljenost Bugara zabeležena je u Babušnici i Surdulici. Prema prethodnom popisu, bugarski jezik kao maternji navodi 74,4 posto Bugara, a skoro svaki četvrti Bugarin (23,4 posto) srpski jezik smatra maternjim. Takođe, bugarski jezik se izučava na Katedri za srpski jezik sa južnoslovenskim jezicima, u okviru studijske grupe Bugarski jezik i književnost Filološkog fakulteta u Beogradu. Bugari imaju formiran svoj nacionalni savet. Bugarska manjina u Srbiji ima i svoje četiri političke partije – Demokratska partija Bugara (DPB), Partija Bugara u Srbiji (PBS), Demokratski savez Bugara (DSB), i “To smi mi – Prirodni pokret”.
Kad je Beograd u pitanju prema rezultatima poslednjeg popisa stanovništva, održanog 2011. godine, u Beogradu živi 1.188 Bugara. Treba napomenuti da sve nacionalne političke stranke Bugara koje deliju u Srbiji svoje centrale imaju u Dimitrovgradu i Bosilegradu. Zbog toga Bugari koji žive van ovih mesta nisu dovoljno angažovani u političkom životu, već pre svega deluju kao organizacije i udruženja koja doprinose afirmaciji kulture bugarske nacionalne manjine. Naravno, jedan broj je politički angažovan u okviru većinskih političkih partija.
MM: To je, generalno, problem svih nacionalnih zajednica čije pripadnici žive koncentrisani na jednom političko-teritorijalnom delu naše zemlje, u nekoliko opština. Kako vidite aktivnije učešće pripadnika manjinskih naroda izvan tih jedinica i u Beogradu?
GN: Moje je mišljenje je da razvoj Srbije treba usmeriti u pravcu države građana, tj. države koja će se temeljiti na vladavini prava, te političkoj i pravnoj jednakosti svih svojih građana, bez obzira na njihovu etničku, polnu, starosnu, rasnu, konfesionalnu ili drugu pripadnost. Zbog toga je jedna grupa Bugara koji žive u Beogradu prepoznala u Pokretu za TOleranciju svoj nacionalni. građanski i politički interes, kao građansko-manjinskom pokretu, i šansu da se aktivnije uključimo u politički život. Iskreno, lepo je videti u ovoj političkoj organizaciji kako dobro funkcionišu pripadnici različitih nacionalnih zajednica. Svi zajedno, Srbi, Bugari, Jugosloveni, Bošnjaci, Crnogorci, Goranci, Hrvati…radimo na povezivanju naroda i uspostavljanju pokidanih veza i prijateljstava nakon svih ovih loših stvari koje smo ostavili iza nas. Vreme je za TOLERANCIJU. Zbog toga, razgovarajući o sloganu naše političke organizacije, došli smo do zaključka da je najbolje da on bude “JEDINSTVO RAZLIČITOSTI”.
MM: Vaša poruka za kraj razgovora?
GN: Želim da u ime Pokreta za TOleranciju pozovem sve naše sugrađane da nam se pridruže, da nam se priključe svi oni koji veruju da su jednakost, ravnopravnost i solidarnost temeljne vrednosti na kojima treba graditi ovu našu Srbiju. Bez obzira koliko nas ima u Pokretu za TOleranciju, bez obzira na naše ime, prezime i poreklo, bez obzira na socijalni status, svi mi otvorenog srca kažemo SRBIJA JE NAŠA ZEMLJA. Mi verujemo, i borićemo se za naša uverenja, u bolju, srećniju i ekonomski razvijeniju Srbiju. Priključite nam se!