DAN PROBOJA PREŽIVELIH ZATVORENIKA IZ USTAŠKOG LOGORA SMRTI JASENOVAC
Početkom 1945. godine Vjekoslav Maks Luburić, zapovjednik Uštaske odbrane, naredio je da se ustaški koncentracioni logor smrti Jasenovac sruši i spali, kao i da se iskopaju i spale svi leševi pobijenih ljudi kako bi se sakrili tragovi ustaških zločina. Većina logoraša je likvidirana. Poslednja grupa od 700 žena je pobijena uveče 21. aprila.
Znajući da će sutradan svi biti pobijeni grupa od oko 1.200 logoraša krenula je u proboj. Probilo se u slobodu samo 127. Istoga dana pošli su na proboj i zatvorenici iz Kozare. Od 176 logoraša koji su krenuli u proboj spaslo se samo 11.
2/3.maja 1945. godine u porušeni logor Jasenovac (u martu ga je žestoko bombardovala i anglo-američka avijacija) ušla je streljacka četa 1. bataljona 4.srpske NOU divizije Jugoslovenske armije. Ostavljen je jedan bataljon JA da sačuva tragove zločina do dolaska državne komisije za utvrđivanje zlocina….
Zemaljska komisija Hrvatske, osnovana 1945. godine, poslala je Međunarodnom vojnom sudu u Nirnbergu izveštaj da je u Jasenovcu ubijeno izmedju 500.000 i 700.000 ljudi. Državna komisija FNRJ je navela podatke, koje je potvrdio i centar “Simon Vizental”: u logoru Jasenovac je ubijeno 500.000 Srba, 80.000 Roma, 32.000 Jevreja i više desetina hiljada komunista – antifašista raznih nacionalnosti. U logoru je bilo i oko 33.000 dece do 14 godina . Ubijeno je oko 20.000 dece.
Danas istorijski revizionisti desetostruko umanjuju broj žrtava.